Facebook
  • Mušmula

    Mušmula

  • Drugi o nama: Divlji šipak je 100% ekološki i 100% prirodni proizvod...

    Drugi o nama: Divlji šipak je 100% ekološki i 100% prirodni proizvod...

  • Hokkaido bundeva i domaća obična rajčica vole se javno...

    Hokkaido bundeva i domaća obična rajčica vole se javno...

  • Pajdašice i pajdaši družili se i zabavili u prirodi...

    Pajdašice i pajdaši družili se i zabavili u prirodi...

  • O nama je izvrstan prilog osvanuo i na portalu Explore Croatia...

    O nama je izvrstan prilog osvanuo i na portalu Explore Croatia...

OPG Livak

OPG Livak

Srijeda, 07 Studeni 2018 13:23

Mušmula

Sinonim: Divlja kruškica
Engleski naziv: Medlar, Gall nut
Latinski naziv: Mespilus germanica

Mušmula je dugogodišnja drvenasta listopadna voćka, koja u prirodi raste kao grm od 2 do 5 m visine. Kultivirana se češće uzgaja u obliku stabla koje može dosegnuti 4 do 5 m, ponekad i do 8 m. Plodovi mušmule su ukusni, osvježavajući i zdravi, bogati raznim mineralnim solima, pektinima, ugljikohidratima i organskim kiselinama, koje blagotvorno djeluju na ljudski organizam. Mušmula se od davnina uzgaja u mnogim zemljama. Potječe s Kavkaza, odakle je rasprostranjena na Krim i Sjeverni Iran, a zatim u sve ostale zemlje Sredozemlja. Može se naći i u toplijim dijelovima Sjeverne Amerike.

Agroekološki uvjeti za uzgoj mušmule

Temperatura
Mušmula je voćka toplijih predjela, ali uspješno se uzgaja i u hladnijem podneblju. Topla pak mediteranska klima nije pogodna za uzgoj. Od svih vrsta jagodičastog voća mušmula ima najveći areal rasprostranjenosti. Uspješno se može uzgajati na nadmorskoj visini od 900 do 1.000 m. Nije osjetljiva na hladnije temperature kao ostale voćne vrste. Uspješno se uzgaja i u područjima sa srednjom godišnjom temperaturom od 8 do 9 ͦC. Ukoliko temperaturne amplitude nisu velike, podnosi i temperature do -36 ͦC. Zbog kasnog ulaska u fazu cvjetanja otporna je na proljetne mrazeve. Mušmula ne podnosi trajno visoke temperature te joj dugotrajno visoke temperature preko 33 ͦC mogu uvelike štetiti.

Voda
Uzgoju mušmule pogoduju prostori s prosječnom godišnjom količinom padalina iznad 700 mm. Ako su padaline u toku vegetacije pravilno raspoređene, pogodni su i prostori s iznad 620 mm padalina. Mušmula relativno dobro podnosi sušu, zavisno od podloge na koju je nacijepljena.

Tlo
Najbolji se rezultati postižu ukoliko je mušmula uzgajana na plodnom, rastresitom i umjereno vlažnom zemljištu. Neovisno o podlozi na koju je cijepljena, podzemna bi voda trebala biti najmanje 1,5m ispod površine.

Sadnja mušmule
Ukoliko će s mušmula uzgajati na većoj površini, u nasadu, onda zemljište prije sađenja treba pripremiti rigolanjem. No, ukoliko se planira saditi samo 2 do 3 stabla, priprema zemljišta sastoji se u kopanju pojedinačnih jama dubokih oko 0,60 i širokih 1 – 1,2 m. Vrijeme sadnje je u jesen, zimu i rano proljeće. Pojedinačna se stabla mogu saditi u proljeće, ali za veće je nasade preporuka sadnja u jesen.

Rodnost i berba mušmule
Mušmula ulazi u rodnost treće ili četvrte godine po sađenju, nakon čega obilno rađa svake godine. U punoj rodnosti, nakon dvadesete godine starosti, mušmula cijepljena na dunju prosječno daje prinos od 60 do 80 kg, a cijepljena na bijeli glog i oskorušu daje prinos od 100 do 150 kg. Mušmula ima najduže razdoblje od vremena cvatnje do berbe, tj. 180 do 190 dana. Ako se plodovi uberu nakon manjeg smrzavanja plodova, onda će ravnomjernije i bolje dozrijevati te biti ukusniji za jelo.

Plodovi mušmule
Plodovi mušmule prvenstveno se koriste za jelo u svježem stanju, a mogu se koristiti i za raznovrsnu preradu. Okus im je kiselkasto – slatkast i ukusne arome. Dozrijevaju za jelo od druge polovice listopada do kraja prosinca, što ovisi o sorti, vremenu berbe i načinu čuvanja. Poslije smrzavanja plodovi postaju ukusniji za jelo, jer izgube trpkost.

Sorte mušmule
Od svih umjereno – kontinentalnih voćnih vrsta mušmula ima najmanje sorata, svega 40 – 50, od kojih se u proizvodnji nalazi desetak. Sorte se mušmule međusobno razlikuju po krupnoći i obliku ploda te imaju li sjemenke ili ne. Prema krupnoći dijele se na sitno-plodne i krupno-plodne. Po obliku ploda dijele se na mušmule jabučastog i kruškastog oblika ploda.


Izvor: Agroklub
Fotografije: Agroklub, OPG Livak i Seka Lončar

U gostima su nam bili pajdašice i pajdaši iz Požege (Vinko, Nada, Drago i Mićo). Program je bio standardan (o kojem već pričaju i nojevi na grani); obilazak imanja, opis aktivnosti na imanju tijekom godine, druženje i sudjelovanje u starim igrama, vještinama i sportovima.
U gađanju praćkom pobijedio je Vinko, u gađanju kozlice i u bacanju koplja u dalj te istovremenom protrčavanju ispod njega, pobijedio je Mićo. U vatrenom okršaju u hokeju na travi ekipa u sastavu Nela, Vinko i Mićo pobijedila je ekipu u sastavu Nada, Drago i ja s 3:1. Pobjedničkoj ekipi je puno pomogla i Bella koja nam je često kad smo bili u prilici za postizanje gola uzimala loptu (dokazi na slikama)...
Za najboljeg golmana proglašena je Nada, a najbolji prosječni rezultat u svim igrama postigao je Drago. Najboljim gurmanom jednoglasno je proglašen Vinko. U natjecanju likera orahovac je pobijedio višnjevac...
Gađanje lukom i strijelom pajdaši su izbjegli kao izgovor da mogu još jednom doći na jesen...

U subotu, 21. srpnja 2018, u gostima su nam bili pajdaši iz Slavonskog Broda i jedan pajdaš iz Kutjeva (Pero, Joca, Darko, Ivica, Slobodan i Krešo)..

Program je bio standardan. Obilazak imanja, opis aktivnosti na imanju tijekom godine, druženje i sudjelovanje u starim igrama, vještinama i sportovima.

Iako neki nisu desetljećima gađali praćkom, a u nekim sportovima i vještinama nisu nikada u životu niti sudjelovali, to im nije smetalo da postignu vrhunske rezultate.

Po prvi puta na imanju se dogodilo da netko ima stopostotni rezultat u gađanju praćkom (4 od 4, Joca).

Najbolji u bacanju koplja u dalj bio je Ivica, a najbolji rezultat u gađanju kozlice u foto-finišu i u neizvjesnoj borbi do kraja, postigao je Slobodan.

Prestižnu nagradu za najbolji dojam i stav u bacanju koplja u dalj osvojio je Pero. Darko koji je bio solidan u svim igrama, osvojio je drugo mjesto u svim igrama za ukupni dojam i rezultat.

U zanimljivoj utakmici u hokeju na travi brodsko-kutjevačka ekipa deklasirala je brodsku ekipu s 4:0, što je izazvalo sumnje da je pobjednička ekipa imala dan-dva prije trening u navedenoj igri.

Zbog izvijesnih opasnosti gađanje lukom i strijelom nije održano, a zbog čega nije održano može se zaključiti na jednoj od slika…

Ponedjeljak, 09 Srpanj 2018 17:45

Večer poezije na OPG-u Livak u Kutjevu

U subotu, 7.7.2018.,  u večernjim satima na OPG-u Livak u Kutjevu po drugi puta je održana „Večer poezije“ na kojoj se, unatoč utakmici Hrvatska – Rusija i mnogim događanjima u Požeštini, okupilo 30-ak pjesnika te ljubitelja poezije i prirode. U ugodnoj druženju i atmosferi uz zakusku i piće, u moru prekrasnih stihova i jako zanimljivih recitacija i uz pratnju recitatora na gitari, sudjelovalo je ukupno 11 pjesnika i recitatora. U pozdravnoj riječi domaćin događaja, Predrag Livak, poželio je svima ugodnu večer, dobro raspoloženje i da pobijedi Hrvatska, što se na kraju sve i ostvarilo.

Jure Vidakušić, predsjednik KUD-a „Zavičajno društvo Rama“ Pleternica izveo je autorsku pjesmu „Djed Božićnjak“, a mlade članice iste udruge Ivamarija Jakovljević, Ružica Pavličević i Nika Jakovljević su izvele pjesme pjesnika Ivana Čuljka iz Rovišća. Blaženka Jurdas iz Požege recitirala je pjesme „Tko sam i što sam“ i „Tamo“. Predrag Livak je recitirao pjesmu Jure Kaštelana „Ne mrzim svijet“ i ispričao kratku autorsku priču „Jedan Brko, ili sve u znaku broja jedan“. Članica Udruge zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“, Mira Šulc, recitirala je pjesme „U oblaku snenom“, „Niti sna“  i „Vapaj slavonskih polja“, a Kata Tutić, iz istoimene udruge, je izvela pjesme „Loza uz balkon“, „Narazdvojni kao“, „Obitelj“ i „Volim“.

Željka Kukić pjesnikinja iz Dvora na Uni (inače porijeklom Kutjevčanka) recitirala je pjesme „Kutjevo u srcu“, „Lađa života“, „Molitva“ i „Putokazi“.

Zorislav Vidaković, pjesnik iz Osijeka, je recitirao pjesme „Usamljeni starac“, „Kada bih upoznao“, „Mrak se veliki spustio“ i „Ludi Jamro“.

Kristina Koren pjesnikinja iz Zagreba izvela je pjesme Sve što trebaš znati“, „Sjaj zaleđenog jezera“, „Krijesnice u trnju“, „Odana tišinama“, „Jesi li siguran“ i „U zjenici vremena“.

U pauzama je Jure Vidakušić uz gusle otpjevao nekoliko pjesama među njima i najpoznatiju (izvedenu na HTV-u):

„Oda bijelom glogu“

Kod Livaka stigli na imanje

Obaviti bijelog gloga branje.

Nema čaja do od bijelog gloga

Likarija on je srca moga.

Čaj od lista i od cvijeta bijela

Liječi nemoć i duše i tijela.

Još da vidiš osmijeha na licu,

Kada u čaj dodaš rakijicu.

Sa HTV-a ljudi su nam stigli,

Ne bi l' svoju čitanost podigli!

Autor glazbe za ovu pjesmu je Jure Vidakušić, a tekst je napisao Predrag Livak.

Baš je to bila ugodna večer, spontana, prijateljska, ispunjena lijepim stihovima, glazbom i emocijama, koju, svi su se složili, treba ponoviti!

Ovom kulturnom događaju u prirodi potporu je dala Požeško-slavonska županija, koja je ovim činom pokazala kako podržava ovakav jedinstveni događaj koji je zanimljiv splet poljoprivrede, prirode i kulture.

Stranica 1 od 6

Florističko istraživanje

Knjiga gostiju

Kume Dobro izgleda taj naš kraj, bar si malo sačuvao dio povijesti kako je izgledala korija kad smo bili mali. Puno uspjeha u radu. Pozdrav
Dobar dizajn. Vrlo originalni rad ovdje.
Slika govori više od 1000 riječi, no ove slike je posebno važno opisati i napismeno... entuzijazam, pozitivnost, sreća! Sve ono što nam ponekad nedostaje, a kada mislimo da ničega od toga više nema, otvorimo stranicu OPG LIVAK i uvijek se najugodnije iznenadimo! Svaka čast i samo tako naprijed i ubuduće! Srdačan pozdrav!